VEGANSTVO

KAKO VEGANSTVO MOŽE POMOĆI GLADNIMA U SVIJETU?

PITATE LI SE IKADA KAKO JE MOGUĆE DA GODIŠNJE NAHRANIMO 56 BILIJUNA ŽIVOTINJA ZA KLANJE, A NE MOŽEMO NAHRANITI SVIH 7.5 BILIJUNA LJUDI?

Zato što sadimo hranu za životinje da bi dobili meso, umjesto da jedemo tu hranu direktno.Veganstvo se prikazuje kao savršena prehrana i pravilan svjetonazor. Učinit će vas zdravijim i živjeti ćete dulje, smanjuje patnju milijuna životinja, puno je bolje za okoliš, a broj prehrambenih proizvoda koji se mogu proizvesti iz konzerve slanutka sasvim je zapanjujući. No, može li veganstvo, kao što se često tvrdi, zaustaviti glad u svijetu? Nažalost, za to ćemo morati napraviti neke ozbiljne izračune pa ćete možda htjeti zgrabiti brownie (kojeg eto slučajno, također možete napraviti od konzerve slanutka) dok to odradimo.

Prema studiji iz 2013. godine, svake godine 9,46 kvadrilijuna kalorija biljaka se proizvedene globalno. Dakle 1 kvadrilion je 1 milijun pomnožen s 1 milijardom. To je mnogo biljaka.
Hranjenje 7,5 milijardi ljudi koji su trenutno živi na zemlji 2700 kalorija dnevno, zahtijevalo bi 7,4 kvadratnih milijuna kalorija.

​Nažalost, samo 55% kalorija koje trenutno dobivamo iz usjeva idu izravno ljudima u obliku biljaka. 9% industrijski se koristi za biogoriva, a čak 36% za hranidbu stoke.
Problem je u tome što je ljudima preko životinja na raspolaganju samo 378 trilijuna kalorija. Drugim riječima, 89% kalorija se gubi kada ih konzumiramo putem životinjskih proizvoda.
To znači da je ljudima dostupno samo 5,6 kvadrilijuna kalorija godišnje,
1,8 kvadrilijuna manje od broja potrebnog za prehranu svih 2700 kalorija dnevno.

Ovaj izračun, naravno, radi na kalorijskom prosjeku koji možda neće biti posve točan ako svima na svijetu bude dopušteno da biraju što i koliko svakodnevno jedu. Međutim, ovo istraživanje dokazuje da konzumiranje životinja jednostavno nije učinkovit način dobivanja kalorija koje su im potrebne. Zapravo, prema proračunima u ovoj studiji, prehrana utemeljena isključivo na životinjskim proizvodima zahtijevala bi 909% više usjeva u usporedbi s prehranom na potpuno biljnoj bazi.
Malo je vjerojatno da će se svijet prebaciti na prehranu koja se sastoji samo od životinjskih proizvoda, ali se predviđa da će potražnja za takvim usjevima na globalnoj razini porasti za 60-120% do 2050. godine (u odnosu na 2005.) Zbog povećanja broja stanovnika, prihoda i poteza prema prehrani više u životinjskim proizvodima.

Dakle, gdje ćemo uzgajati sve ove usjeve ako se potražnja za mesom nastavi povećavati?Već 4 milijarde hektara svjetske kopnene mase posvećeno je poljoprivredi, a 70% ove zemlje koristi se za uzgoj životinja. Međutim, ako bi svi prešli na prehranu na biljnoj bazi, procjenjuje se da bi se masa zemljišta potrebna za hranu mogla smanjiti na 0,6 milijardi do 1,2 milijarde hektara širom svijeta, čak i uz predviđeno povećanje svjetske populacije za 30%. 

Nažalost, unatoč kalkulacijama koje prikazuju svjetliju budućnost, čak i ako svijet postane vegan – brojevi nisu sve. Postoje i druge prepreke koje treba razmotriti na putu okončanja gladi u svijetu. Prvo, otpad od hrane. Samo u Americi, 40% svih prehrambenih proizvoda baca se svake godine, a krivnja je u velikoj mjeri konzumerizam. Povrće i voće se često odbacuju zbog svog izgleda, bez obzira na činjenicu da su savršeno fini za jelo, kao i plodovi koji se smatraju prezrelim. Supermarketi rutinski bacaju hranu koja je prikladna za ljudsku potrošnju samo zato što je to kraj dana, to se događa u gotovo svakoj državi. Kako bi gladni ljudi bili nahranjeni, svijet treba promijeniti način na koji gleda na hranu. Druga prepreka je činjenica da ljudi koji nemaju novac nemaju pristup hrani koja je ispred njih. Bez obzira na količinu hrane u svijetu, to se neće promijeniti. Malo je vjerojatno da će obilje hrane dovesti do toga da ljudi u Etiopi, Namibiji i Boliviji, zemljama s nevjerojatno visokim stupnjem neuhranjenosti, dobiju hranu koja im je potrebna. Postoje mnoga druga složena pitanja u igri.

Budući da se očekuje da će se svjetsko stanovništvo povećati sa 7 milijardi na 9-11 milijardi do 2050. godine, jedno od najhitnijih pitanja s kojima se sada suočavamo je kako ćemo se kao vrsta hraniti u 21. stoljeću. Čak i ako bismo se pozabavili ekonomskim silama koje u konačnici uzrokuju nepravednu raspodjelu resursa, dostupnost zemljišta i dalje bi bila jedno od glavnih ograničenja za masovnu proizvodnju hrane. Zemlja ima samo ograničeno područje održivog poljoprivrednog zemljišta; kako se ova zemlja koristi je ključna za našu sposobnost da nahranimo svijet. To je posebno važno s obzirom na to kako dezertifikacija i druga ekološka pitanja uzrokovana klimatskim promjenama nastavljaju smanjivati ​​količinu i kvalitetu svjetskog obradivog zemljišta. Mesom bogata, zapadnjačka prehrana je rasipanje resursa koje očajnički trebamo očuvati. To je zato što stoka konzumira mnogo više proteina, vode i kalorija nego što proizvodi. Većina proteina iz biljne hrane koristi se za tjelesne funkcije životinje i ne pretvara se u meso, jaja ili mlijeko. Kako vaša dijeta može pomoći? Jednostavno, nemamo dovoljno zemlje da hranimo rastuću populaciju životinjskom prehranom. Dok 800 milijuna ljudi nema dovoljno hrane, mi nastavljamo trošiti vrijedna poljoprivredna zemljišta dobivajući samo mali dio njegove potencijalne kalorijske vrijednosti da bi sadili žitarice za stoku. Svjetsko stanovništvo se povećava, a održiva poljoprivredna zemljišta se smanjuju. Ako želimo izbjeći budući globalni nedostatak hrane, moramo pronaći održive načine korištenja naše baze prirodnih resursa. Industrijska proizvodnja stoke nije samo neodrživa;  nego i neopravdana. Hrana kojom hranimo stoku mogla bi nahraniti 60% gladnih u svijetu. Ne trebamo životinje da prožvakaju naš protein, uzmimo ga sami, direktno iz biljke, a ne polovično iz mesa. Veganstvo izaziva način na koji pojedinci svakodnevno gledaju na svijet. Da bi se bilo koji problem riješio, intersekcijski pristup je u potpunosti potreban, a svjetska glad nije izuzeta iz toga. Možda ako vegani mogu promijeniti način na koji ljudi vide hranu na svom tanjuru, mogu promijeniti način na koji gledaju na ljude u zemljama trećeg svijeta ili ljude koji su žrtve beskućništva.
Životinje zaslužuju pravo na život, ali i sva ljudska bića.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s